Biljke u sjeni

Začinsko i ljekovito bilje

Ljekovite biljke su korisne kako u vrtu, tako i u kuhinji. U vrtu su obično dobri susjedi drugom povrću, zbog svog sastava stimulirajuu rast i odbijaju štetnike i bolesti. Egzotično dekorativne su, tako da nam uljepšavaju vrt, terase ili balkone, a uspijevaju i u ukrasnim posudama. Prikladne su za pripremu biljnih čajeva ili kao začini raznim jelima.

Cvatuće začinsko bilje i cvatući začini upotrebljavaju se kao hrana za pčele, bumbare i ostale korisne kukce tu spadaju: timijan, mažuran, origano, mentu, bosiljak, lavandu, miloduh, čubar, melisu, peršin, kumin, korijandar, celer, anis, vlasac. Trajnicama namijenimo rub vrta, koji nam je u blizini gdje ih možemo gledati, razmišljati, odmarati, a ujedno će nas razveseliti svojim mirisom. Jednogodišnje biljke zasadimo bilo gdje u povrtnjaku. Upotrebimo malo mašte i vrt će biti zanimljiviji.

ZAČINI ZIMI U STANU

Ako želimo imati svježe začine zimi u stanu, sijemo ih već u listopadu: peršin, vlasac, rukolu i bosiljak. Lončić stavimo na jako svijetlu prozorsku klupicu, ne na izravno sunce (izravno sunce može biti samo ujutro).

Peršun/Peršin (Petroselinum crispum)

Treba mu manja gredica, na gredici tri vrste peršina, čije lišće se ubire cijelo ljeto do kasne jeseni. U jesen lišće odrežemo i zamrznemo. U korjenastog peršina korijenje iskopamo i skladištimo u podrumu. Budući da podnosi malo sjene (jedan od rijetkog povrća), sijemo ga u blizini rajčice, koji će mu osigurati sjenu u vremenima sa  previše vrućine, a peršin stimulira rast rajčici i poboljšava joj okus.

Peršin jako dugo klije, i do šest tjedana. Na svjetlu klije bolje. Nikad ga ne sijemo na istu gredicu.

Ujesen iskopamo poneki korijen te ga presadimo u dekorativni lonac. Na gredici najčešće prezimi i u proljeće proklije. Na taj način imamo mladi peršin i u proljeće. Kasnije ga ostavimo da ode u cvijet jer ga pčele iznimno vole.

DOMAĆI LIŠĆAR

Listovi su glatki, tamno zeleni i aromatični.

BERLINSKI POLUDUGI (HALBLANGE)

Upotrebljivi su aromatični zeleni malo svjetliji listovi i aromatičan korjen. Svake godine se sije na drugo mjesto. Peršin voli duboko i vlažno tlo.

Majoran (Origanum majorana) ČEBELICA

Majoran je jednogodišnja biljka. Raste u formi maloga grma visine 20-50 cm. Miris majorana je jako aromatičan i prepoznatljiv, a ukus topao, malo gorak. Uzgaja se i u teglama.

LUK VLASAC (Allium schoenoprasum)

Spada u biljke trajnice i bogat je  vitaminom C i blagotvornim sluznim materijama te sadrži veliku količinu željeza , što je odlično u borbi protiv umora.

Rukola, divja rukola (Diplotaxis tenuifolia)         

NATURELLE                                          

Pogodna za cjelogodišnju proizvodnju sitno nasjeckanog i vrlo aromatičnog lišća. Ako je često ne režemo, onda ide u cvat. Na otvorenom je beremo od proljeća do kasne jeseni. Može i prezimiti. Cjele godine je možemo sijati u teglama.

Bosiljak (Ocimum basilicum)         

Sjeme bosiljka klija na svjetlosti, zato sjeme poslije sjetve ne prekrivamo. Bosiljak je vrlo osjetljiv na niske temperature, zato ga sijemo u najtoplijem dijelu vrta. Uzgajamo ga u ukrasnim posudama (sa cvijećem) cijelu godinu,  listove beremo i koristimo svježe kao začin raznim jelima. U vrtu cvjetovi privlače pčele, daje dobar sklad sa rajčicom i krastavcima. Sa svojim mirisom odbija muhe.

GENOVESE

Ima veliko, vrlo aromatične lišće.

SITNOLISTNI

Ima sitne listove i formira mali okrugli grm

CHIANTI S CRVENIM LIŠĆEM                                      

Prelijep te jako aromatičan bosiljak. Intenzivno tamnocrveno lišće.

Origano (Origanum vulgare)                                       

Višegodišnji začin, koji raste na sunčanom dijelu gredice ili u ukrasnoj posudi na terasi. Za klijanje potrebno mu je svjetlo, zato sjeme poslije sjetve ne pokrivamo već samo pritisnemo u tlo. Najbolje raste u blizini luka (štiti ga od plijesni i utiče na bolje skladištenje), mrkve, vlasca, poriluka i rajčice. Lišće i mlade stabljike za svježu upotrebu koristimo cijele godine, za sušenje ga režemo u lipnju neposredno prije cvatnje. U čajnim mješavinama daje lijepu boju i aromu.

Majčina dušica (Thymus vulgaris)                               

Trajna začinska biljka. Mlade izdanke otkidamo tokom cijele godine. Izdanci se režu neposredno pre cvjetanja i suše.

Čubar (Saturea hortensis)                                                              

Začin koji raste na sunčanom dijelu gredice ili u dekorativnim posudama na terasi. Za klijanje mu je potrebno svjetlo, zato sjeme poslije sjetve ne pokrivamo nego samo pritisnemo u tlo. Lišće i mlade stabljike za svježu upotrebu koristimo cijelo ljeto, za sušenje ga režemo u lipnju neposredno prije cvatnje. U mješovitom usjevu najbolje raste s lukom, kupusom, niskim grahom (odbija uši). Odbija i moljce, zato ga kao i lavandu stavljamo u ormare.

Odličan je začin za grah, grašak, leću, jela od krumpira, jela od kupusa i kelja. Dobro se uklapa sa mesom: riba i janjetina.

Kopar (Anethum graveolens)

Zbog arome, dodaje se juhama, umacima te varivima (posebno grašku i tikvicama), kao i turšiji. Domaćice dodaju lišće ove biljke krastavčićima da bi imali bolji ukus i prijatniji miris. Cijelo ili samljeveno sjeme upotrebljava se pri spremanju ribljih specijaliteta, kelja, pite sa jabukama, dok se sušeno koristi kao pikantan dodatak salatama i umacima, posebno u kulinarskim specijalitetima Mediterana.

Anis (Pimpinella anisum)                                                                 

Visoki začin s bijelim cvjetovima u kojima se razvijaju začinska sjemena. Raste najbolje na sunčanom dijelu gredice. Kada cvijet  promijeni boju u rujnu ili listopadu, cvjetno stablo odrežemo i sušimo. Sjeme čuvamo na tamnom mjestu. Kao začin koristimo cijela sjemena ili ih prije upotrebe zdrobimo/sameljemo: jela od ribe, mljeveno meso, kari, jela od mrkve i graška i peciva (ali pazite da ne začinite previše). Sjemena su slatke cvjetne arome. Također je i ljekovit.

U svijetu jako su popularna alkoholna pića s anisom (ukus i aroma): Ouzo (Grčka), Mastika (balkanske države), Pastis in Pernod (Francuska), Absint (Europa), Arak (države Bliskog istoka), Raki (Turska), Xtabentun (Meksiko). U Francuskoj ga vole popiti nakon boćanja.

Kamilica (Matricaria chamomilla)             

Sjeme klija na svjetlosti. Kamilica je jednogodišnja ukrasna i začinska biljka s lijepim aromatičnim cvjetovima. Neka raste na punom suncu, u humusnom zemljištu. Kamilica je odličan susjed kupusu, krumpiru, grahu, grašku, salati, blitvi, cikli, špinatu, celeru, luku i poriluku. Kamilica jača otpornost i ukus susjednim biljkama. Koristimo svježe ili osušene cvjetove u obliku čaja. Također je za parne kupke i obloge. Djeluje protuupalno, ublažava bol i smiruje. Cvjetovi su izvrsni za potpurije. Cvjetove se bere u podne u suhom i toplom vremenu.

Matičnjak (Melissa officinalis)                 

Matičnjak je začinska te ljekovita trajnica. Za upotrebu beremo mlade vrške te lišće prije nego što procvate. Kao čaj ili dodatak kupki dobro djeluje protiv glavobolje te smiruje. Odlična je ispaša za pčele zbog čega pokoji grm ostavimo da procvate.

Nana (Mentha spicata Spearmint)                                          

Nezahtjevni višegodišnji začin koji raste dobro u polusjeni. Voli puno vlage. Dobro prezimljuje. Odlično izgleda u velikim ukrasnim posudama na balkonu. Obilno se razrašćuje. Prelijepa je kada cvjeta. Listove koristimo cijele godine. Za klijanje potražuje svjetlo, zato sjeme poslije sjetve ne pokrivamo već samo pritisnemo u tlo. Sa svojim svježim mirisom neophodna je u čajevima, kao začin u raznim jelima i raznim kozmetičkim proizvodima.

Žalfija/Kadulja (Salvia officinalis)                                                   

Jednogodišnja ili višegodišnja (u zavisnosti od zime), voli topao i sunčan položaj. Nije zahtjevna. Listove koristimo tokom cijele godine; upotrebljavamo ih svježe ili sušene (izgube dio arome). Također lijepo cvjeta. Djeluje kao sredstvo odvraćanja lisnih uši, gusjenica i puževa, zato je u vrtu odlična između povrća, naročito između graha, graška, mrkve i salate.

Bamija (Hibiscus esculentus)                            

Prije sjetve bamije semena treba navlažiti. To je egzotična, dekorativna biljka, otporna na sušu. Vrlo mlade, nezrele plodove (dužine 6-7 cm) redovno pažljivo beremo (rukavicama). Jedemo je kao pečeno ili kuhano povrće ili je koristimo za gustinu kod juhi i umaka.

Bamija je karakteristična za Aziju i Afriku. Radi se o jednoj najvažnijih vrtnih biljaka.

PISKAVICA ILI GRČKO SJEME (Trigonella foenum-graecum)   

Tradicionalna aromatična biljka, jednostavna za uzgoj i višenamjensku upotrebu: u vrtu za zelenu gnojidbu, za krmu domaćih životinja, za prehrambene i medicinske namjene.

Mahunarka koja naraste 40-90 cm visoko, ima male listove i bijele cvjetove iz kojih se razvijaju mahune sa 10-20 sjemenki. Cvjeta od juna do augusta, sjeme dozri u augustu i septembru. Pogoduje joj mnogo sunca, toplote i ocjedita tla.

Prije sjetve na 12 sati sjeme natapamo. Sijemo na prazne gredice od proljeća do jeseni. Za zelenu gnojidbu je 2 sedmice prije sjetve drugih povrća ukopamo u tlo.

Upotrebljavamo njene aromatične i zdrave listove (sirove ili kuhane) i kao začin cijele ili smrvljene sjemenke. Sastavni su dio karija i mnogih drugih praškastih začina. Sjeme koristimo također i za klice.

Ponudu sjemena povrća, egzotičnog, samoniklog te ljekovitog bilja pogledajte u našoj ponudi

PONUDA SJEMENA

X
Scroll to Top