VIXA o vrtu & okućnici

Nakon što ste napravili plan vrta, vrijeme je da krenete sa uzgojem biljaka.

Želite li biljke uzgojiti od samog početka, odnosno krenuti od sjemena, morate nabaviti kvalitetan supstrat za sjetvu. U ovom slučaju, najčešće dostupni supstrati u obliku zemlje za cvijeće nisu poželjni. Oni brzo gube vlagu, nemaju nikakvu hranjivu vrijednost, te postoji šansa da u sebi sadrže organizme koji mogu naštetiti tek izniklim biljkama.

Supstrat za presadnice možete napraviti i u kućnoj radinosti.

Vrtnu zemlju potrebno je „dezinficirati“ u pećnici kako bi se ubili svi mogući štetnici i bolesti u njoj. U tankom sloju je prostrite na pleh te 2 do 3 sata grijte na temperaturi od oko 70C. Takvu zemlju potrebno je doraditi pijeskom ili tresetom koji će joj dati rastresitost, a dodavanjem biognojiva osigurat ćete joj potrebnu hranjivost. Stajski gnoj u tlo za presadnice dodaje se u omjeru 1:2, a kompost u omjeru 1:1.

Imajte na umu da će kvalitetan supstrat namijenjen upravo za uzgoj povrća osigurati dobar početak sezone.

Slijedeće što trebate imati na umu jesu sjetvene posude. Izgled i materijal samih posuda je nebitan, važno je samo da se u njima tijekom uzgoja ne zadržava voda. Posude možete kupiti u vrtnim centrima, i to one od kartona, stiropora ili plastike, a možete ih napraviti i sami, odnosno reciklirati materijal kod kuće (plastične posude i čašice, novinski papir, karton od jaja, wc papir…). Prednost bih dala kućnoj radinosti – posudicama od novinskog papira ili kartonskoj roli wc papira. Njih možete zajedno sa biljkom saditi u vrt, pritom čuvajući korijen same biljke, koji se prilikom presađivanja vrlo lako oštećuje.

Nakon što ste pribavili ono najosnovnije, sjetva može započeti.

Sjetvene posude ili čašice potrebno je napuniti sa 2/3 sjetvenog supstrata. Supstrat je potrebno dobro utisnuti kako bi se izbio zrak koji omogućava pretjerano zadržavanje vode a time i pretjerano zadržavanje vlage oko sjemena. Poželjno je supstrat dobro zaliti, pa tek onda na njega rasporediti sjemenke. Posijane sjemenke treba prekriti, ovisno o veličini sjemena, slojem supstrata te ponovo lagano utisnuti zemlju i zaliti je prskanjem. Isti postupak je i kod sjetvenih čašica.

Pripazite sa zalijevanjem, jer pretjerana vlaga može dovesti to truljenja sjemena. I na kraju, obilježite što ste sijali u kojim posudama.

Optimalna dubina sjetve određena je veličinom sjemena. Tako možemo ralikovati:

1. sitno sjeme – sije se na dubinu do 1 cm (mrkva, celer, peršin, salata)
2. srednje krupno sjeme – sije se na dubinu do 3 cm (kupusnjače, rotkve, luk, poriluk, rajčica, paprika)
3. krupno sjeme – sije se na dubinu do 5 cm (tikve, lubenice, dinje, grašak, krastavci, cikla, špinat, pastrnjak, grah)

Ovisno o vremenskim prilikama, u zatvorenom prostoru, sjetva započinje već u veljači. Temperatura za klijanje sjemena u zatvorenim prostorijama ne smije biti niža od 15C, niti viša od 20C. Niže temperature mogu zaustaviti rast same biljke, čak je i oštetiti, dok više temperature i pomanjkanje sunčeve svjetlosti mogu ubrzati rast čime se dobivaju izdužene, blijede, osjetljive i nekvalitetne presadnice.

Razni vrtlarski savjeti daju informacije o datumima sjetve. Međutim, spomenuta vremena nisu ista u svim krajevima. To možemo pojasniti prosječnom temperaturom koja u ožujku u kontinentalnom dijelu iznosi oko 6C, na moru 10C a u planinskom dijelu jedva 3C. Iz tog razloga smatram da je bolje ravnati se prema pokazateljima u prirodi.

Tako se možemo ravnati:

POGLEDAJ KOMPLETNU PONUDU SUPSTRATA

POGLEDAJ KOMPLETNU PONUDU SJEMENA ZA sezonu 2020.