Sjetva

Nakon što ste napravili plan vrta, vrijeme je da krenete sa uzgojem biljaka.

Želite li biljke uzgojiti od samog početka, odnosno krenuti od sjemena, morate nabaviti kvalitetan supstrat za sjetvu. U ovom slučaju, najčešće dostupni supstrati u obliku zemlje za cvijeće nisu poželjni. Oni brzo gube vlagu, nemaju nikakvu hranjivu vrijednost, te postoji šansa da u sebi sadrže organizme koji mogu naštetiti tek izniklim biljkama.

Supstrat za presadnice možete napraviti i u kućnoj radinosti.

Vrtnu zemlju potrebno je „dezinficirati“ u pećnici kako bi se ubili svi mogući štetnici i bolesti u njoj. U tankom sloju je prostrite na pleh te 2 do 3 sata grijte na temperaturi od oko 70C. Takvu zemlju potrebno je doraditi pijeskom ili tresetom koji će joj dati rastresitost, a dodavanjem biognojiva osigurat ćete joj potrebnu hranjivost. Stajski gnoj u tlo za presadnice dodaje se u omjeru 1:2, a kompost u omjeru 1:1.

Imajte na umu da će kvalitetan supstrat namijenjen upravo za uzgoj povrća osigurati dobar početak sezone.

Slijedeće što trebate imati na umu jesu sjetvene posude. Izgled i materijal samih posuda je nebitan, važno je samo da se u njima tijekom uzgoja ne zadržava voda. Posude možete kupiti u vrtnim centrima, i to one od kartona, stiropora ili plastike, a možete ih napraviti i sami, odnosno reciklirati materijal kod kuće (plastične posude i čašice, novinski papir, karton od jaja, wc papir…). Prednost bih dala kućnoj radinosti – posudicama od novinskog papira ili kartonskoj roli wc papira. Njih možete zajedno sa biljkom saditi u vrt, pritom čuvajući korijen same biljke, koji se prilikom presađivanja vrlo lako oštećuje.

Nakon što ste pribavili ono najosnovnije, sjetva može započeti.

Sjetvene posude ili čašice potrebno je napuniti sa 2/3 sjetvenog supstrata. Supstrat je potrebno dobro utisnuti kako bi se izbio zrak koji omogućava pretjerano zadržavanje vode a time i pretjerano zadržavanje vlage oko sjemena. Poželjno je supstrat dobro zaliti, pa tek onda na njega rasporediti sjemenke. Posijane sjemenke treba prekriti, ovisno o veličini sjemena, slojem supstrata te ponovo lagano utisnuti zemlju i zaliti je prskanjem. Isti postupak je i kod sjetvenih čašica.

Pripazite sa zalijevanjem, jer pretjerana vlaga može dovesti to truljenja sjemena. I na kraju, obilježite što ste sijali u kojim posudama.

Optimalna dubina sjetve određena je veličinom sjemena. Tako možemo ralikovati:

sitno sjeme – sije se na dubinu do 1 cm (mrkva, celer, peršin, salata)
srednje krupno sjeme – sije se na dubinu do 3 cm (kupusnjače, rotkve, luk, poriluk, rajčica, paprika)
krupno sjeme – sije se na dubinu do 5 cm (tikve, lubenice, dinje, grašak, krastavci, cikla, špinat, pastrnjak, grah)


Povrće	Temperatura klijanja	Dubina sjetve
Bob	5	5
Mahune	10	5
Cikla	7	2,5
Brokula	5	5
Prokulica	5	5
Kupus	5	5
Chilli	5	5
Mrkva	7	2,5
Cvjetača	5	2,5
Tikvice	15	2,5
Poriluk	7	2,5
Salata	5	1
Tikve	15	2,5
Luk	7	1
Pastrnjak	7	1
Grašak	5	2,5
Rotkvice	5	1
Špinat	10	1
Korabica	5	2,5
Kukuruz šećerac	10	2,5
Rajčice	15	2,5
Repa	15	2,5

Ovisno o vremenskim prilikama, u zatvorenom prostoru, sjetva započinje već u veljači. Temperatura za klijanje sjemena u zatvorenim prostorijama ne smije biti niža od 15C, niti viša od 20C. Niže temperature mogu zaustaviti rast same biljke, čak je i oštetiti, dok više temperature i pomanjkanje sunčeve svjetlosti mogu ubrzati rast čime se dobivaju izdužene, blijede, osjetljive i nekvalitetne presadnice.

Razni vrtlarski savjeti daju informacije o datumima sjetve. Međutim, spomenuta vremena nisu ista u svim krajevima. To možemo pojasniti prosječnom temperaturom koja u ožujku u kontinentalnom dijelu iznosi oko 6C, na moru 10C a u planinskom dijelu jedva 3C. Iz tog razloga smatram da je bolje ravnati se prema pokazateljima u prirodi.

Tako se možemo ravnati:

kada se pojave visibabe, u zatvorenom prostoru siju se rajčica, paprika, celer, a na otvorenom se siju rotkvice, korabica, špinat i salata, orezuje se bobičasto voće, u voćnjaku se obavlja špricanje
- kada se pojavi podbjel, pod foliju se sije kupus, kelj, salata, cikla, repa, u zatvorenom prostoru se sije patlidžan, brokula komorač, korabica, paprika, rajčica i celer, na otvorenom se siju mrkva, luk, špinat, salata, bob, presađuju se trajnice i naklijava se krumpir
- kada procvate forzicija u zatvorenom se siju krastavci, tikvice, bundeve i začini, pod foliju se sije cvjetača, brokula, korabica, komorač, na otvorenom se sije špinat, salata, blitva, mrkva, peršin, cikla, grašak i sadi se luk i krumpir, orezuju se ruže i kaleme voćke
- kad procvate ogrozd rasađuje se salata, cvjetača, kupus, korabica, rani kelj, orezuju se cvjetni grmovi, obavezno provesti zaštitu od mraza
- kad procvate kruška sije se kukuruz šećerac
- kad procvate jabuka siju se mahunarke, cikla, špinat, mrkva i repa
- kad procvate jorgovan sadi se jesenski kupus,, krumpir, poriluk, korabice, sije se zimska salata, jednogodišnje cvijeće i kaleme se nekoštunićave voćke
- kad prolista jasen siju se mahunarke, prokulice i krastavac, a rasađuju se paprike, rajčice, patlidžan, bundeve i tikvice
- kad procvate bazga sije se mrkva, grah, mahune, radič, poričuk, repa, cikla, endivija; sadi se paprika, rajčica, patlidžan, bundeva, brokula, kasni kupus i kasni kelj, prokulice, zagrće se krumpir, jagode se razmnožavaju izdancima, obavlja se ljetno orezivanje voćaka, bobičasto voće se razmnožava polijeganjem, obavlja se sjetva dvogodišnjeg cvijeća
- kad procvate lipa sije se kineski kupus, blitva, matovilac, mrkva i korabica
- kad procvate kukuruz sije se cvijeće koje svjeta nagodinu, obavlja se sjetva zelene gnojidbe
- kad višnje dozore vrijeme je za rezidbu živice
- kad jabuke dozore vrijeme je za sjetvu zimskog špinata, repe, sade se jagode iz presadnica, orezuju se stare grane malina, sade se lukovice cvijeća
- kad bazga stvori plod sije se matovilac, sadi se češnjak, dijeli se i presađuje rabarbara
- kad se kukuruz bere vrijeme je sjetve špinata, sadi se lukovičasto cvijeće, te se cvijeće sprema za zimu
- kad dozore kasne kruške sade se lučice, siju se zimske salate, sade se voćke i premazuju vapnom, a ruže se štite od hladnoće