Začinsko bilj_ vixa
SAVJETI

Začinsko bilje

Razmišljate o uzgoju začinskog bilja, ili ste to pokušali prošle godine, a ispalo je katastrofa? Ne brinite, svega nekoliko stvari treba naučiti o njihovom uzgoju i uspjeh je zagarantiran.

I sama sam se nekad borila s njihovim uzgojem. Najčešće su to bile krajnosti – previše ljubavi ili pak previše zanemarivanja. Razni savjeti o uzgoju bili su mi suviše detaljni i vrlo brzo sam gubila volju za njegom kakvu stvarno ova vrsta bilja treba. Kroz godine sam primijetila da je uzgoj ustvari vrlo jednostavan, samo treba zadovoljiti nekoliko uvjeta.

Bez obzira gdje ih sadite valja pripaziti da tlo bude propusno s puno svjetlosti i barem 5 sati sunca na dan. Ako nemate idealne uvjete za rast, nemojte odustati od uzgoja. Naime, peršin, metvica i vlasac mogu dobro uspijevati na sjenovitim položajima, pa krenite s njihovim uzgojem.

Možemo razlikovati začine koji vole suhu zemlju i više sunca (npr. bosiljak, majčina dušica, matičnjak) i one koji nemaju neke posebne zahtjeve prema tlu (npr. kopar, kim, peršin). Prilikom  sadnje treba obratiti pozornost da biljke koje sadimo zajedno imaju jednake zahtjeve za uzgoj (vlažnost supstrata, gnojidba, potreba za suncem). S nekim biljkama možete imati problema oko toga da se previše razrastu i uguše one slabije vrste. Ovo se posebno odnosi na origano i mentu. Tome možete doskočiti tako da te biljke jednostavno posadite u tegle. Također, treba pripaziti i na odnos dobri-loši susjedi, jer to pravilo osim za povrtnice vrijedi i za začinsko bilje.

Kada odlučite koje bilje želite, slijedi kupovina sjemena ili rasadnog materijala. Ako ste početnik u uzgoju začinskog bilja, preporuka je da ih uzgajate iz presadnica, a ne iz sjemena. Veliki izbor vrsta možete pronaći u trgovinama tijekom cijele godine, najbolje u proljeće, a presaditi ih na otvoreno u svibnju.

Uzgoj iz sjemena malo je zahtjevniji i iziskuje više strpljenja. Tako kod sjetve treba pripaziti na svjetlost i temperaturu, jer će preuranjena sjetva rezultirati malim, izduljenim i slabim biljkama koje će biti preosjetljive za sadnju na otvoreno. Supstrat treba redovito održavati vlažnim, a opet ne utapati ga u vodi. Prve biljčice trebale bi niknuti tek kroz 2 do 3 tjedna, što vas može već u startu pokolebati.

S obzirom da mnoge začinske biljke potječu iz područja gdje je klima blaga, kod uzgoja u kontinentalnom dijelu posebno su ugrožene u razdobljima mraza. To se odnosi na ružmarin, estragon, mažuran i lavandu. Kako biste izbjegli smrzavanje, sadite ih u teglama, a preko zime ih držite u svijetloj prostoriji na temperaturi oko 10C. Zima je vrijeme mirovanja biljaka, pa je potrebno održavati konstantnu temperaturu, izostaviti prihranjivanje, a zalijevanje svesti na minimum. 

Kod drvenastog bilja poput majčine dušice, kadulje, estragona i lavande preporučuje se pomlađivanje rezidbom. U protivnom će deblo starih biljaka ogoljeti te će s godinama postati neugledno. Pravo vrijeme za podrezivanje je upravo veljača, ali kada nema mraza, jer bi hladnoća mogla dodatno oštetiti biljke. Biljke koje sporo rastu treba opreznije brati, jer ako se pretjera s berbom, biljka će uginuti.

Nakon „ledenih svetaca“ (15. svibnja), biljke koje ste držali u zatvorenom počnite privikavati na svjetlost i vanjske temperature. Nakon 10 dana aklimatizacije biljke možete premjestiti na otvoreno, ali ih zaštitite od vjetra.

Začinsko bilje zbog svoje aromatičnosti i ljekovitosti trebalo bi biti dostupno cijele godine. Stoga je konzerviranje vrlo važno. Najčešća metoda je sušenje. Biljke nježnih listova poput bosiljka, origana ili matičnjaka suše se na prozračnom i toplom mjestu u sjeni. Spremaju se samo potpuno suhi dijelovi koji se lako mogu smrviti prstima.

Sušenje zimzelenih biljaka poput ružmarina je pak drugačije. Dijelovi biljke se usitne i suše na temperaturi od 50C u pećnici ili aparatu za sušenje hrane.

Bilje također možemo i zamrznuti. Vlasac nasjeckamo i takvog spremamo u zamrzivač, a bosiljak, kopar ili peršin zamrzavamo na ravnoj podlozi, pa ih potom spremamo u vrećice za zamrzavanje. Bilje možemo zalediti u porcijama, a za konzerviranje u ulju i octu najprikladniji su majčina dušica, lavanda, ružmarin, metvica i kopar.

Začini bi, bez obzira na koji način ih koristili, trebali biti sastavni dio vaše svakodnevice. Osim što oplemenjuju jelo, smanjuju potrebu za dodavanjem soli, a time vas štite od kardiovaskularnih bolesti. Mislim da je to dovoljan razlog da i ove godine u planiranje vrta uvrstite ove mirisne ljepotane. 

Marica vrtlarica

POGREDAJTE PONUDU WEBSHOP-a

X