Matovilac – Nizozemski
0,99€
Rani ukusni matovilac. Listovi su zeleni, dugi, široki, blago hrapavi, mat.
2 na zalihi
Opis
Matovilac je biljka livadne flore i koristi se kao svježa salata zimi i u rano proljeće. Kao niskoenergetska namirnica ima prednost za kontrolu pretilosti, ali djeluje i umirujuće na živce, vjerojatno zbog sadržaja valerijanske kiseline. Postoje dva oblika: “velik“ ili “širokolisni“ te tamniji, kompaktniji “zeleni“ tip koji je popularan u zapadnoj Europi, ali manje plodan.
Dvogodišnja je biljka, razmjerno kratke vegetacije (8 – 10 mjeseci od sjetve do fiziološke zrelosti), ali može se uzgajati i kao jednogodišnja kultura. Listovi su ovalni, glatkog ruba i s vrlo sitnim dlačicama. U generativnoj fazi razvije se razgranata cvjetna stabljika sa sitnim plavičasto-bijelim cvjetovima.
Matovilac je biljka blage klime, otporna na niske temperature. Može podnijeti temperaturu do -15 °C. Minimalna joj je temperatura klijanja tek nešto iznad 0 °C, rasta 5 °C, a optimalna 10 °C. Biljka je dugog dana, a za prijelaz u generativnu fazu mora još proći vernalizaciju (mirovanje) pri temperaturi manjoj od 10 °C kroz najmanje 2 tjedna, kada prođe juventilnu fazu (2 prava lista).
Nema velike zahtjeve prema tlu. Najbolje uspijeva na zaštićenom staništu s puno sunca ili blagom sjenom. Treba duboko, plodno tlo uz pH 5 do 7 za brz i neprekidan razvoj. Tolerira većinu vrsta tla, osim poplavljenih. Budući da zauzima vrlo malo prostora, idealno ga je sijati između viših usjeva.
Budući da zauzima tlo od jeseni do ranog proljeća, dobro se uklapa u plodosmjenu s ostalim povrtnim kulturama. U ekstenzivnoj proizvodnji može se posijati nakon vađenja kasnoga krumpira, nakon berbe graha ili soje, i brati se prije proljetne sjetve ratarskih kultura.
Pripremu tla za uzgoj matovilca korisno je započeti najmanje 2 tjedna prije planirane sjetve. Budući da je sjeme vrlo sitno, sjetveni sloj mora biti dobro izravnan i fine mrvičaste strukture. Na lakšim tlima može se povaljati laganim valjkom.
Ima vrlo plitak korijenov sustav, pa koristi hraniva iz površinskih slojeva tla (15 – 20 cm). U zaštićenim prostorima, gdje je prethodni usjev obilno gnojen, često nije potrebna gnojidba. Ne preporučuje s gnojidba stajskim gnojem ili nedovoljno zrelim kompostom, zbog mogućnosti nepoželjnog mirisa matovilca. Može se gnojiti s 400 – 600 kg NPK gnojiva 15:5:20 ili 12:12:17, a prihranjuje se 15 do 20 dana prije berbe sa 50 – 70 kg dušika.
Pri ranoj sjetvi u drugoj polovici ljeta obično su potrebna jedno do dva navodnjavanja. Njega usjeva sastoji se od kontrole korova, a krajem zime prihranjuje se dušikom sa 30 – 40 kg/ha. Prekrivanjem gredica agrotekstilom, perforiranom PE folijom ili niskim tunelima može se pospješiti rast, omogućiti ranija berba i osigurati bolja kvaliteta biljaka.
Sjetva matovilca
Može se uzgajati kao pojedinačna biljka ili kao usjev koji se “stalno vraća“. Sije se u slijedu, od sredine do kraja proljeća za berbu ljeti. Sije se u rupe duboke 1 cm, udaljene 10 – 15 cm, pa se prorjeđuje na 10 cm kada sadnice imaju 3 – 4 lista. Zimski usjevi siju se u slijedu od sredine do kraja ljeta. Potrebno je paziti na mraz koji uništava lišće. Ako se sije sijačicom, razmak redova može biti 7 – 15 cm s 50 – 80 sjemenki/m u redu. Količina sjemena za sjetvu ovisi o krupnoći sjemena. Za sitnije sjeme koristi se 1 do 2 g/m2, a za krupnije i do 5 g. Od sjetve do nicanja obično treba 8 – 10 dana. U kontinentalnom području RH uobičajena je sjetva od sredine kolovoza do sredine listopada.
Berba i skladištenje matovilca
Sadnice i listovi se beru po potrebi ili se cijele biljke izvlače kada dozriju – oko 3 mjeseca nakon sadnje. Paziti da se ne skine previše listova odjednom jer biljka slabi, što je posebno važno za zimske usjeve na otvorenom. Guste usjeve (600 do 800 biljaka/m2) treba brati ranije jer donji listovi brže počinju žutjeti.
Nakon berbe matovilac se pere ili potapa u vodu zajdno s letvaricom da se isperu čestice zemlje. Pakira se u male jedinice vrlo rahlo, da što duže izdrži na prodajnom mjestu. Zbog male održivosti doprema se na tržište u najkraćem mogućem roku. Ako je potrebno, može se skladištiti jedan do dva tjedna pri 0 °C i relativnoj vlazi zraka 95 %.
Izvor:
- R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
- Burza voća i povrća
Morate biti ulogirani da biste objavili recenziju.
Recenzije
Još nema recenzija.