Rotkvica (Raphanus sativus)

Rotkvica ima korjen nešto drugačiji od mrkve, odebljano stablo između korijena i kotiledona. To je razlog zašo su rotkivce vijek malo iznad zemlje. Rotkvice najbolje rastu na sunčanim mjestima. Odgovara im tlo pognojeno kompostom (ne voli svježi stajski gnoj i mineralna gnojiva), koje treba biti uvijek vlažno kako bi se spriječio napad buhača te odrvenjalost rotkvice. Buhači na lišću naprave rupice koje su više vizualnog značenja jer ih u zdravom vrtu nikada nema toliko da bi napravili ozbiljnu štetu. ROtkivce najbolje rastu u miješanim usjevima sa salatom, mrkvom, špinatom, blitvom i rajčicom ali i na rubovima gredica. Ukusnije su ako rastu u blizini dragoljuba.

Loši susjeti su joj luk i krastavci. Neka ne slijede sebi samimam ili rokvi i neka ne rastu u blizini kupusa. Sijemo ih odmah u proljeće kada tlo to dopušta, također u hladne gredice, tunele pod folijom. Udaljenost između redova neka bude 15 cm, a u redu razrjeđujemo na 4 do 5 cm. Pri razrjeđivanju mlađe rotkvice obvezno jedemo u saltati. Sijemo ih tijekom cijelog ljeta, do sredine rujna. Rastu brzo, pa ih oni koji ih jako vole mogu sijati svakih14 dana.

Nijedno povrće ne sazrije tako brzo: rotkvice sazriju u 6 do 8 tjedna, ovisno o godišnjem dobu sjetve. Jedemo ih mlade i to odmah kako iz beremo. Sve sorte rotkvica imaju bijelo meso i sve imaju sličan okus- da pogodili ste, rotkivca. Razlikuju se samo prema boji kože i obliku. Kad počinju cvasti, nisu niše ukusne. Cvjetovi privlače domaće i divlje pčele, a iz njih razvijaju se mlade mahune sa sjemenom koje mogu biti pikantan dodatak salatama.

Nema zajedničko porijeklo sa rotkvom, rotkvice potječu iz Italije. U 16. stolječu počeli su je uzhajati u srednjoj Europi. Primarno su postojale žuto-smeđe sorte ali prevladale su crvene.

Na linku ćete pronaći kompletnu ponudu sjemena ROTKIVCE koje još niste imali prilike vidjet/pronaći kako bi vaš vrt ove sezne izgledao čarobno